Priroda

    • Otok Rab - priroda
    • Otok Rab - priroda
    • Otok Rab - priroda
    • Otok Rab - priroda

    Priroda

    RAB je otok je sunca, mora i ljepote te jedan od najzelenijih otoka hrvatskoga Jadrana. Rab je deveti po veličini otok hrvatskog Jadrana. Dužina otoka od rta Sorinj do rta Glavina iznosi 22 km. Otok je širok 11 km.
    Kamenjak je s najvišom kotom od 408 m najviši i najveći brdski vapnenački masiv koji štiti otok od hladnih sjevernih utjecaja. Otok je zbog šuma nazvan ‘’tamnim’’ (Arbe), a Rabljani su zato predani zelenilu i šumama.

    • Otok Rab - priroda i plaže
    • Otok Rab - priroda i plaže
    • Otok Rab - priroda i plaže
    • Otok Rab - priroda i plaže

    More i plaže

    More i plaže sa svojom smaragdnoplavom bojom opčarali su mnoge posjetitelje Raba, bilo da se radi o kamenitim plažama lijepim pinijama koje ih natkriljuju, šljunčanim plažama Barbata i Banjola ili pak pješčanim plažama Kampora i Lopara predvođenih kilometar i pol dugom pješčanom Rajskom plažom. Posjetitelji mogu uživati i u dnu tihe samotne uvale do koje se dolazi čamcem a svoje će mjesto na Rabu naći i nudisti, poklonici kulture slobodna tijela.

    Podmorje

    U vodama oko otoka Raba niz je zanimljivih podmorskih lokaliteta i fenomena. Na otoku je otvoreno čak šest ronilačkih centara u kojima se provodi organizirano ronjenje uz stručno vodstvo ili škole ronjenja za najrazličitije kategorije. Pod vodom se može diviti bogatstvu kolonija riba, školjki, koralja, a oko otoka se nalazi i nekoliko manjih brodskih olupina te cijelo jedno zaštićeno polje amfora.

    Gradski park „Komrčar“

    Posebno značajna borova šuma je park Komrčar. Zasadio ga je Pravdoje Belija, a danas se ubraja u najljepše parkove Hrvatskog Jadrana.

    Šumsko područje – poluotok Kalifront

    Nalazi se na sjeverozapadu otoka. Poluotok Kalifront karakterističan je po kraškom reljefu i dobroj razvedenosti obale sa mnoštvom prelijepih većih i manjih morskih uvala. Obrastao lijepim crnogoričnim šumama, najzeleniji je dio otoka Raba i najveća šumska površina. Duljina od rta Kalifront do rta Frkanj iznosi 9 km. Širina od rta Planka do uvale Kampor je 3 km.

    Poluotok se nalazi na nadmorskoj visini od 50-70 m. Najviša kota je Plogar s visinom od 94 m. Obala je uglavnom niska i stjenovita. Šume poluotoka Kalifront su idealne za opuštajuće planinarenje. Planinarska područja i staze nisu naporne, tako da u planinarenju mogu uživati i starije osobe.

    Šuma Dundo

    Poluotok Kalifront najpoznatiji je po hrastu crniki koji se ističe u prelijepoj šumi Dundo. Dundo je jedna od rijetko očuvanih šuma na Mediteranu i najznačajnija šuma na otoku Rabu

    • Crnika (Quercus ilex) zimzeleni hrast koji može doseći starost i do tisuću godina. Nekoliko impresivnih primjeraka očuvano je u šumi Dundo.

    Šuma Dundo je 1949. godine proglašena prirodnom rijetkošću te je pod zaštitom Zavoda za zaštitu prirode u kategoriji specijalni rezervat – botanički rezervat (šumske vegetacije).

    Otvoreno lovište "Kalifront"

    Na poluotoku Kalifront nalazi se i otvoreno lovište kojim u svrhu znanstveno istraživačkog rada upravlja Šumarski fakultet u Zagrebu. U lovištu se nalaze:

    • jeleni aksis (Axis axis)
    • mufloni (Ovis musimon).
    Borove šume na Rabu
    • alepski bor (Pinus halepensis)
    • primorski bor (Pinus pinaster)
    • crni bor (Pinus nigra)
    • pinjol (Pinus pinea)
    • čempres (Cupressus sempervirens).

    Premužićeva staza

    Premužićeva staza izgrađena je oko 1930. godine. Služi kao poučna staza, a izgradio ju je Ante Premužić, dipl. ing. šumarstva i poznati projektant, graditelj šumskih cesta i planinarsko-turističkih staza. Premužićeva staza prolazi najzanimljivijim dijelovima Kalifronta, zaštićene šume Dundo, a dijelom kroz područje na najsjevernijem dijelu otoka, Lopara i Fruge na kojem je jasno vidljivo djelovanje erozije na flišno tlo.

    Neki oblici slični tornjevima i piramidama dosežu visnu do 5 m.

    Endemske biljne vrste u Kvarneru

    • hrvatska vučija stopa (Aristolochia croatica)
    • hrvatska ivančica (Leuchanthemum croaticum)
    • dalmatinska zečina (Centaurea dalmatica)
    • istarski zvončić (Campanula istriaca)
    • kvarnerski jelenjak (Phyllitis hibrida)

    Na mjestima gdje su slijedom različitih okolnosti uništene šume crnike nastala je makija koju karakterizira raznoliko grmlje. Većinu površine poluotoka Lopar karakterizira garig te na otoku ima mnogo suhih travnjaka i kamenjarskih pašnjaka. Na otoku dominiraju suhi travnjaci i kamenjarski pašnjaci.

    Životinjski svijet na otoku Rabu

    • zec (Lepus europeus) je najveći autohtoni sisavac
    • kunić (Oryctolagus cuniculus)
    • kuna bjelica (Martes foina ), najbrojnija krvoločna zvijer
    • jelen lopatar (Dama dama), naseljen na Golom otoku

    Na otoku ima štakora, poljskih miševa, kućnih miševa i šišmiša, a tu živi i obična lasica (Mustela nivalis) i šumski jež (Erinaceus europacus). Ptičji svijet bogat je ptičjim vrstama - 162 vrste ptica razvrstane u 44 porodice.

zatvori