Rab i okolica

    Otok Rab

    16. svibnja 2009. godine - 120 godina turizma

    Ne iznenađuje nas činjenica da je otok Rab jedna od prvih turističkih oaza na sjevernom Jadranu.

    Zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi i vegetaciji, razvedenoj i sunčanoj obali, smaragdno-plavom moru, privlačnim prirodnim ljepotama kao i drevnoj kulturi i različitim civilizacijama od Antike do danas, otok Rab već dugi niz godina predstavlja mjesto odmora i uživanja.

    Temeljem prethodno navedenog Općinsko vijeće je 1889. Rab proglasilo turističkom destinacijom i lječilištem. Nedugo nakon razvitka turizma na Rabu su se počeli graditi i prvi hoteli.

    Prvi turisti su još prije 120 godina bili očarani prekrasnim rapskim plažama.
    Pejzažna raznolikost Raba je impozantna i jedinstvena među jadranskim otocima. Kontrasti se ističu na svakom koraku - bilo u šetnji, vožnjom brodom uz obalu, ronjenjem u okolnim uvalama ili iz ptičje perspektive tijekom kružnog leta iznad otoka.

    Još su prije gotovo 120 godina tradicionalno gostoljubivi Rabljani turizmom odlučili osigurati svoju budućnost i budućnost sljedećih generacija. Otada je Rab nekoliko puta osvajao nagradu za najbolju turističku destinaciju na Jadranu.

    Rabljani i dan danas ponosno i oduševljeno nastavljaju svoju tradiciju gostoljubivosti, te s puno ljubavi i truda iz godine u godinu sve uspješnije razvijaju turizam.

    Struktura rapskih turista je raznolika.
    Nadamo se da ćete pregledavajući naše Internet stranice i sami poželjeti posjetiti Rab, otok što okružen smaragdnim morem koji leži gotovo u srcu Europe.

  • Grad Rab
    • Grad Rab

    Grad Rab

    Sretni grad Rab – Felix Arba
    Silueta četiri zvonika na visokoj kamenoj hridi poluotoka znana je slika Raba – slika koja ga prati stoljećima.
    S neznatnim izmjenama ta silueta stoji već dva milenija na hridi između zaljeva Sv. Eufemije i manjeg zaljeva koji više i nema imena – jer postade gradskom lukom. Grad Rab. Podiglo ga je, isprva kao gradinu okruženu kamenim suhozidom, još ilirsko pleme Liburna. Naseobinu što zacijelo bješe obrubljena gustim crnim šumama hrasta crnike i primorskog bora nazvaše Arbe (taman na ilirskom jeziku).

    Sve od tih pa do današnjih dana grad Rab stoji kao ukras otoka, ali i središte iz kojeg se širi kultura, umjetnost, obrazovanje... Brojne crkve u samom gradu, ali i na cijelom otoku, ne svjedoče samo o vjerskoj tradiciji nego i o civilizacijskim, kulturnim, umjetničkim i arhitektonskim dosezima. Rapski su samostani, crkve, palače, svjetovne zgrade, trgovi i lože kao svjetovna okupljališta, sudišta i trgovišta svjedoci visoko razvijene društvene sredine.

    Kada su Rimljani u drugom stoljeću prije nove ere došli na Rab, zatekli su razvijen grad. Najveći rimski car August Oktavijan dao je oko grada izgraditi zidine i kule radi lakše obrane. Na njihovim temeljima i danas stoje ostaci
    rapskih bedema i utvrda. Rimljani grad prozvaše „sretnim“ – Felix Arba. Tom titulom označavalo se bogatstvo, zasluge i značaj nekog municipija za Rim.

    Od davnih rimskih vladara preko bizantske i mletačke vlasti te ugarskih i hrvatskih kraljeva Rab je često mijenjao vladare, ali grad nikada nije pretrpio većih razaranja. Možda se ono rimsko Felix Arba odnosilo i na to.
     

zatvori